Predsjednik Udruženja malih i srednjih privrednika Federacije BiH Benjamin Hekić iznio je zabrinjavajuće podatke o kretanju zaposlenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, upozoravajući da je tržište rada, nakon višegodišnjeg rasta, ušlo u ozbiljan negativan trend.
Prema njegovim navodima, broj zaposlenih je u odnosu na novembar 2025. godine manji za oko 1.200, dok je u poređenju s decembrom 2024. godine zabilježen pad od čak 6.043 radna mjesta. Hekić ove brojke naziva „katastrofalnim podacima“, tvrdeći da one direktno demantuju ekonomske politike aktuelne vlasti u Federaciji BiH, piše Crna-Hronika.
Od stabilnog rasta do naglog pada
Hekić podsjeća da je Federacija BiH nakon pandemije bilježila kontinuiran rast zaposlenosti, sve do 2025. godine, kada dolazi do naglog preokreta:
-
-
godina: +12.541 zaposlenih
-
-
-
godina: +5.278
-
-
-
godina: +6.033
-
-
-
godina: +7.107
-
-
-
godina: −6.043
-
„Zaposlenost se sada smanjuje gotovo istim intenzitetom kojim je ranije rasla“, upozorava Hekić, dodajući da bi predloženi zakoni i budžetske politike mogli dodatno produbiti postojeću krizu.
Skoro polovina radno sposobnih – van ekonomije
Pozivajući se na zvanične podatke, Hekić navodi da gotovo 50 posto radno sposobnog stanovništva u FBiH nije ekonomski aktivno. Prema njegovoj procjeni, značajan dio tih ljudi radi u sivoj ili crnoj ekonomiji ili zavisi od socijalnih davanja.
Posebno problematičnim ocjenjuje prijedlog budžeta FBiH, koji opisuje kao izrazito socijalni, uz upozorenje da se „troši više nego što se zarađuje“, dok teret održavanja sistema pada na sve manji broj zaposlenih.
Javna administracija i teret privatnom sektoru
Hekić iznosi i podatke o strukturi zaposlenosti, navodeći da u FBiH ima oko 173.000 zaposlenih u javnom sektoru, te dodatnih oko 50.000 u poludržavnim preduzećima koja, kako tvrdi, uglavnom posluju s gubicima. Time se, prema njegovim riječima, dolazi do omjera od približno 50 posto zaposlenih u privatnom i 50 posto u javnom sektoru, što smatra dugoročno neodrživim.
„Plate u privatnom sektoru su relativno niske jer jedan radnik mora zaraditi svoju neto platu i kroz poreze i doprinose izdržavati gotovo još tri osobe, dok produktivnost istovremeno opada“, ističe Hekić.
Moguća rješenja i upozorenje
Kao izlaz iz krize, Hekić predlaže smanjenje javne administracije za najmanje 30 posto, smanjenje primanja u javnom sektoru, rasterećenje privrede kroz niže poreze i doprinose, promjenu političkog i društvenog mentaliteta, smanjenje oslanjanja na socijalna davanja te jačanje radne etike i poduzetništva.
Upozorava da bi, ukoliko se trenutni trendovi nastave, odnos onih koji zarađuju i onih koji troše mogao pasti na 25 prema 75, što bi, kako kaže, dovelo do potpunog kolapsa sistema.
Na kraju poručuje da su hrabre ekonomske reforme, jačanje privatnog sektora i aktivno učešće građana jedini put ka izlasku iz krize i održivoj budućnosti Federacije BiH.
إرسال تعليق