Evropska unija planira potpuno obustaviti uvoz ruskog gasa do kraja 2027. godine. Ova odluka otvara brojna pitanja o energetskoj sigurnosti, a posebno o posljedicama koje može imati na Bosnu i Hercegovinu.
Jedno od ključnih rješenja za BiH je izgradnja Južne interkonekcije, preko koje bi se gas mogao uvoziti iz trećih zemalja. Ekonomista Admir Čavalić smatra da je realan rok za završetak ovog projekta 2030. godina, što znači da bi BiH morala računati na moguće odgađanje evropske zabrane.
Iako se o Južnoj interkonekciji govori već 15 godina, Parlament Federacije BiH tek je nedavno usvojio potrebne zakone. U međuvremenu, alternativa bi mogao biti gas iz Azerbejdžana, ali taj gasovod ima ograničen kapacitet i teško da bi mogao zadovoljiti sve potrebe BiH.
S druge strane, vlasti u RS već duže vrijeme zagovaraju izgradnju Istočne interkonekcije, kojom bi u zemlju pristizao ruski gas. Projekat se često koristi i kao politički uslov za saglasnost na Južnu interkonekciju, jer za oba projekta potrebna je odluka Vijeća ministara BiH, gdje ključnu ulogu ima SNSD.
Dodik je još 2022. prijetio blokadom državne vlasti ukoliko se ne krene s Istočnom interkonekcijom, a ministar Staša Košarac je krajem 2024. poručio da Južna interkonekcija neće biti odobrena bez paralelnog dogovora o Istočnoj.
Nedeljko Elek, direktor “Sarajevo-gasa” i član SNSD-a, smatra da energetska kriza neće nastupiti jer, prema njegovim riječima, “Evropa ne smije dozvoliti potpunu zabranu ruskog gasa dok ne postoje adekvatne alternative”.
Ipak, strah od nestašice nije bez osnova. Sarajevo, najveći potrošač gasa u BiH, već je više puta bilo suočeno s rizikom obustave isporuke, a tokom rusko-ukrajinskog spora 2009. godine grad je nekoliko dana bio bez grijanja.
Evropska komisija naglašava da je cilj zabrane smanjiti zavisnost od Moskve i spriječiti upotrebu gasa kao političkog oružja. Predsjednica EK Ursula von der Leyen poručila je:
„Rusija koristi energiju kao sredstvo ucjene. Naš je cilj trajno okončati eru ruskih fosilnih goriva u Evropi.“
Prema planu, zabrana kratkoročnih ugovora stupa na snagu 17. juna 2026, dok će potpuna obustava dugoročnih ugovora uslijediti krajem 2027. godine. Mađarska i Slovačka imat će produžen rok do 1. januara 2028.
Do tada, Bosna i Hercegovina ostaje u delikatnoj situaciji – bez nove interkonekcije, zemlja bi i dalje mogla biti taoc političkih i energetskih pritisaka.
Post a Comment